Tragom sevdaha
Zašto STRIGOI Studio vraća stare pjesme, poeziju i zaboravljene tekstove u novi zvuk — i zašto je priču ovog bloga prirodno započeti upravo Hasanaginicom.
Pjesma je početak. Priča iza nje je razlog zbog kojeg ostaje.
STRIGOI Studio nastao je iz jednostavne ideje: stare pjesme ne moraju pripadati samo arhivima, požutjelim zbirkama i sjećanju nekoliko generacija. One mogu ponovo zvučati živo — pod uslovom da im se pristupi s poštovanjem prema tekstu, vremenu iz kojeg dolaze i ljudima čije su priče sačuvale.
Zato ovaj projekat nije samo mjesto na kojem nastaju nove muzičke obrade. Iza svake pjesme pokušavamo pronaći ono što se lako izgubi kada ostane samo naslov: ko ju je zapisao, gdje se pojavila, kako se mijenjala, koje su riječi nekada bile svakodnevne, ko ju je pjevao prije nas i zbog čega je uopće preživjela do našeg vremena.
Tragom sevdaha je prostor za taj drugi dio projekta. YouTube može prenijeti glas i muziku. Ovdje želimo sačuvati kontekst.
Ne vraćamo se starim pjesmama da bismo ostali u prošlosti, nego da bismo čuli šta iz nje još uvijek govori nama.STRIGOI STUDIO
Između istraživanja, muzike i pripovijedanja.
U središtu STRIGOI Studija nalaze se sevdalinke, stare narodne pjesme, usmena poezija, književni tekstovi i priče koje pripadaju kulturnom pamćenju Bosne i Hercegovine i šireg južnoslavenskog prostora.
Neke su poznate gotovo svima. Druge su ostale u starim knjigama, arhivskim zapisima ili u izvedbama koje polako nestaju iz javnog prostora. Naš cilj nije da proglasimo jednu verziju konačnom, niti da prošlost prepravimo prema ukusu sadašnjosti. Cilj je otvoriti vrata.
Savremena produkcija može privući novo uho. Istraživanje može vratiti izgubljeni kontekst. A dobra priča može podsjetiti da iza stare pjesme gotovo uvijek stoji stvarni svijet: grad, porodica, običaj, jezik, ljubav, gubitak ili događaj koji je nekome jednom bio sadašnjost.
Istražiti. Sačuvati. Ponovo otpjevati.
Tragamo za starim izdanjima, zapisima, autorima, varijantama teksta, manje poznatim činjenicama i historijskim kontekstom.
Kada je moguće, čuvamo izvorni jezik, motive, strukturu i arhaične riječi, uz objašnjenja koja ih približavaju današnjem slušaocu.
Muzika dobija novu formu, ali bi srž teksta trebala ostati prepoznatljiva. Obrada je novi ulaz u staro djelo, ne njegova zamjena.
Ime počinje sevdahom. Priča je mnogo šira.
Naziv Tragom sevdaha namjerno nosi riječ koja je u samom temelju STRIGOI Studija, ali ovaj blog neće biti ograničen samo na sevdalinke. Ovdje će se susretati Šantićevi stihovi, usmene balade, epske pjesme, zaboravljeni tekstovi, stare riječi, lokalne priče, različite verzije istih pjesama i tragovi njihovih izvođača.
Nekada ćemo moći odgovoriti gotovo na svako pitanje o porijeklu neke pjesme. Nekada ćemo morati jasno reći da se autor ne zna, da postoji više predanja ili da izvori međusobno nisu saglasni. I to je dio poštenog odnosa prema baštini.
- porijeklo i prvi poznati zapisi pjesama;
- pjesnici, zapisivači, izvođači i ljudi vezani za njihovu historiju;
- razlike između starih i kasnijih verzija tekstova;
- objašnjenja turcizama, arhaizama i zaboravljenih izraza;
- bilješke o tome šta je u STRIGOI obradi sačuvano, a šta prilagođeno;
- priče koje jednostavno ne mogu stati u opis ispod YouTube videa.
Zašto otvoriti Hasanaginicom?
Ako jedna pjesma može pokazati zašto ovaj projekat postoji, onda je Hasanaginica gotovo idealan primjer.
To nije sevdalinka nego usmena balada — i jedna od najpoznatijih južnoslavenskih balada uopće. U njoj se susreću usmena tradicija, historijski pogranični svijet, porodični odnosi, stid, društvena pravila, majčinska bol i tragični završetak koji je stoljećima ostao dovoljno snažan da pređe jezičke i državne granice.
Za STRIGOI je upravo zbog toga bila i veliki test: kako od dugog, narativnog teksta napraviti pjesmu koja se može slušati kao savremena muzička cjelina, a da se ne izgubi ono zbog čega je balada preživjela?
Što se bijeli u gori zelenoj?HASANAGINICA / ASANAGINICA
Al’ su snjezi, al’ su labudovi?
Pjesma starija od svog prvog štampanog izdanja.
Hasanaginica se najčešće vremenski povezuje sa sredinom 17. vijeka, često s periodom između 1646. i 1649. godine i prostorom Imotske krajine, tadašnjeg osmansko-dalmatinskog pograničja. Kao kod mnogih djela usmene tradicije, datum nastanka nije moguće tretirati kao datum nastanka autorskog rukopisa: pjesma je živjela usmeno prije nego što je stigla u knjigu.
Prelomni trenutak dolazi 1774. godine. Italijanski opat, prirodoslovac i putopisac Alberto Fortis objavio je baladu u svom Viaggio in Dalmazia, uz tekst i italijanski prijevod. U Fortisovom zapisu pojavljuje se stariji oblik naslova Asanaginica.
Odatle počinje nevjerovatan evropski život pjesme. Goethe je na osnovu njemačkog posrednog prijevoda napravio vlastitu metričku verziju, koja je 1778. objavljena anonimno u Herderovoj zbirci narodnih pjesama. Kasnije su se s Hasanaginicom susretali i Walter Scott, Prosper Mérimée, Aleksandar Puškin i brojni drugi evropski autori i prevodioci.
Jedna savremena lingvistička studija bilježi čak 25 objavljenih engleskih prijevoda i ponovnih prijevoda balade. To je dobar podsjetnik koliko je daleko stigao tekst koji je počeo kao usmeno prenesena priča iz jednog pograničnog kraja.
Od 17. vijeka do evropskog književnog prostora.
Period s kojim se balada najčešće povezuje u literaturi, uz prostor Imotske krajine i osmanskog pograničja.
Alberto Fortis objavljuje tekst u knjizi Viaggio in Dalmazia i uvodi ga u evropski štampani prostor.
Goetheova verzija pojavljuje se anonimno u Herderovoj zbirci i dodatno širi evropski život balade.
Koliko je Hasanaginica bila stvarna?
Kroz kasnija predanja i istraživanja likovi iz balade povezivani su s Hasan-agom Arapovićem, njegovom ženom i porodicom Pintorović. Takve veze čine historijsku pozadinu posebno intrigantnom, ali odnos između mogućeg stvarnog događaja i pjesme kakva je do nas došla nije moguće zatvoriti jednom jednostavnom tvrdnjom.
Usmena poezija nije sudski zapis. Ona pamti, sažima, mijenja i poetizira. Zbog toga ćemo na ovom blogu razlikovati ono što izvori potvrđuju od onoga što pripada predanju ili kasnijim rekonstrukcijama.
Kada tekst mora postati pjesma, a ne izgubiti svoju priču.
Hasanaginica je do sada bila jedan od najvećih izazova unutar STRIGOI projekta. Izvorna baladna struktura nije pisana za savremenu pjesmu od nekoliko minuta: ona pripovijeda, ponavlja, razvija radnju i nosi veliki broj stihova.
Zbog toga je približno trećina teksta u našoj verziji prilagođena, skraćena ili povezivana tako da se priča može otpjevati u jednoj muzičkoj cjelini. Najvažniji motivi ipak ostaju: ranjeni Hasan-aga, Hasanaginicin stid, poruka da ga više ne čeka, rastanak od petero djece, bratovo odvođenje, nova udaja, prolazak svatova pokraj Hasan-aginog dvora i završni susret s djecom.
Cilj nije bio „uljepšati” Hasanaginicu. Naprotiv. Njena snaga upravo je u tome što ne nudi laganu utjehu. Željeli smo da majčinska bol, nesporazum i tragičnost ostanu u prvom planu, dok muzika samo mijenja način na koji današnji slušalac do njih dolazi.
Srce originala.
Ključni stihovi, likovi, tok priče, emotivna logika i riječi koje nose vrijeme iz kojeg tekst dolazi. Kada arhaična riječ može ostati, radije je objasnimo nego da je automatski zamijenimo.
Formu kada muzika to zahtijeva.
Ponekad je potrebno skratiti ponavljanje, spojiti narativne dionice, promijeniti raspored ili prilagoditi dio stiha ritmu. Takve promjene ne skrivamo — one su dio priče o samoj obradi.
Jer četiri minute muzike ne mogu nositi četiri stoljeća konteksta.
Opis ispod videa može dati osnovne podatke. Ali ponekad iza jedne pjesme postoje deseci verzija, stari rukopisi, različita tumačenja, riječi koje više ne koristimo i detalji koji potpuno promijene način na koji slušamo stih.
Zato će Tragom sevdaha biti mjesto gdje ćemo usporiti. Ovdje pjesma neće biti samo objavljena — bit će dokumentovana.
A kada ne budemo znali odgovor, i to ćemo napisati. Baština ne postaje vrijednija ako joj izmislimo sigurnost koju izvori nemaju.
Svaka pjesma dobit će svoj trag.
Ovo je uvodni zapis. U narednim člancima pojedinačno ćemo otvarati pjesme koje su već dobile STRIGOI obradu: njihove prve poznate zapise, varijante, autore gdje ih poznajemo, izvođače, historijski kontekst, značenja starih riječi i bilješke o tome kako je nastala naša verzija.
Hasanaginica će zato dobiti i svoj zaseban, detaljni zapis — s dubljom historijom njenog evropskog puta, tekstom korištenim u STRIGOI verziji i objašnjenjima riječi poput kaduna, kadija, pendžer, bešika i knjiga oproštenja.
Ako pjesma preživi stoljeća, vrijedi pitati zašto.
STRIGOI Studio pokušava pronaći odgovor kroz dvije stvari koje su se oduvijek dopunjavale: priču i zvuk.
Ovaj blog je mjesto za priču. Muziku ćete pronaći tamo gdje je i započela — na STRIGOI Studio kanalu.
— STRIGOI
Bilješke uz Hasanaginicu
- Alberto Fortis — Viaggio in Dalmazia, Venecija, 1774; prvo štampano izdanje balade.
- Muzej Hercegovine — javno predavanje „Bosanska usmena tradicija — uz 250. godišnjicu objavljivanja balade Hasanaginica” .
- Springer Nature — pregled historije, recepcije i evropskih prijevoda Hasanaginice .
- Cambridge University Press — o Fortisu, Goetheu i širenju balade evropskim književnim prostorom .
- ExELL, 9.2 (2021) — studija o engleskim prijevodima i ponovnim prijevodima Hasanaginice .
No comments:
Post a Comment